Šibenik je najstariji samorodni hrvatski grad, smješten u središnjem dijelu hrvatske obale Jadrana, u slikovitom, razvedenom zaljevu u koji utječe Krka, jedna od najljepših hrvatskih kraških rijeka. Danas je Šibenik administrativno – politički, gospodarski i društveno – kulturni centar Šibensko – kninske županije koja se prostire duž obale zadarskog i splitskog dijela primorja u dužini oko 100 km, dok njezino zaleđe dopire sve do podnožja Dinare, udaljenog 45 km.
Šibenik je jedini grad u Hrvatskoj s čak dva UNESCO spomenika. Na popisu UNESCO baštine od 2000. godine nalazi se katedrala sv. Jakova koja je ujedno i simbol grada Šibenika. Druga je tvrđava sv. Nikole pomorska obrambena utvrda smještena na otočiću Ljuljevcu, na ulazu u kanal sv. Ante kraj Šibenika. Službeno je upisana na UNESCO-ov popis zaštićene svjetske baštine 2017. godine.
Nekad su služile za zaštitu šibenske jezgre od brojnih napada u povijesti, a danas su iznimna turistička atrakcija i kulturno bogatstvo. U Šibeniku se nalaze četri predivne tvrđave : sv. Mihovil, Barone, sv. Ivana te sv. Nikole. Tvrđava sv. Mihovila prvi put je spomenuta za vrijeme vladavine kralja Petra Krešimira IV.,utemeljitelja grada Šibenika. Smatra se najstarijom šibenskom tvrđavom. Tvrđava Barone smještena je na 80 metara nadmorske visine te je, zajedno sa tvrđavom svetog Ivana bila zaslužna za obranu od turskih napada davne 1647. godine. Nedavno je renovirana i privlači brojne posjetitelje. Tvrđava svetog Ivana smještena je iznad stare Šibenske jezgre. Također je imala važnu ulogu u obrani od turskih napada. Tvrđava svetog Nikole obrambena je utvrda smještena na otočiću Ljuljevcu, na ulazu u kanal sv. Ante kraj Šibenika. 2017. godine stavljena je na popis UNESCO-ove kulturne baštine.
Nacionalni park „Krka“ obuhvaća površinu od 109 km² najljepšeg toka rijeke Krke i donji tok rijeke Čikole kojeg uz prirodne ljepote krasi i bogata kulturno povijesna baština. Nacionalni park je prostrano, pretežito neizmijenjeno područje iznimnih i višestrukih prirodnih vrijednosti, a obuhvaća jedan ili više sačuvanih ili neznatno izmijenjenih ekosustava. Namjena mu je prije svega znanstvena, kulturna, odgojno-obrazovna i rekreativna, a zbog posjetitelja postoje i turističke djelatnosti.
Nacionalni park „Kornati“ nalazi se u sklopu kornatskog otočja s 152 otoka. Zbog izuzetnih krajobraznih ljepota, zanimljive geomorfologije, velike razvedenosti obalne crte i naročito bogatih biocenoza morskog ekosustava, skupina od 89 otoka proglašena je nacionalnim parkom. Kornatski arhipelag, kao posebna i zasebna otočna skupina smještena na sutoku šibenskih i zadarskih otoka, rasprostire se na površini od oko 320 km2.